Fizikaaaaa :)

"Nikada nemamo dovoljno vremena za one koji nas vole, vec samo za one koje mi volimo"


06.06.2010.

Utisak o laboratorijskim vjezbama

Ovi casovi fizike su bili najzanimljiviji. Prvo zato sto je mnogo lakse uciti fiziku, zanimljivije je i vise se zainteresujemo kako ce to sve da izgleda.  Drugo, upoznali smo se sa spravama koje prije nismo koristili, subler, kalorimetar, ampermetar, voltmetar i tako dalje...
Meni je najzanimljivija bila vjezba kada smo radili mjerenje induktiviteta i kapaciteta...  prvi put sam radila sa strujom pa mi je bila jos vise zanimljivija i citanje sa tih mjerila :)

putem ovih vjezbi mnogi ce brze shvatiti fiziku , i njene zakone :)

06.06.2010.

Laboratorijska vjezba br.9 i 10

Ove dvije vjezebe ja nisam radila jer sam taj dan bila dezurni ucenik. :)

06.06.2010.

Laboratorijska vjezba br.8

 

Odredjivanje specificne tezine datog cvrstog tijela

Pribor: dinamometar, casa sa destilovanom vodom, tijelo objeseno od konac

Uvod: tijelo ciju specificnu tezinu trazimo zavezemo za tanki konac i izmjerimo njegovu tezinu u vazduhu, zatim pomocu jednog stativa podmetnemo pod njega casus a vodom tako da citavo tijelo potopi u vodu. Ravnoteza na dinamometru se poremeti. Tezina ce biti manja od tezine tijela u vazduhu. Razlika u tezini prije i poslije potapanja tijela u vodu predstavlja velicinu potiska.

Redni broj

Q (N)

Q1(N)

γ (kg/m3)

1

2,50

1,40

2,27 * 103

2

2,40

1,50

2,67 * 103

3

2,50

1,40

2,27 * 103

4

2,60

1,60

2,60 * 103

Srednja apsolutna greska 7 %

06.06.2010.

Laboratorijska vjezba br.7

 

Mjerenje duzine sublerom

Šubler je rucni mjerni alat za razna precizna mjerenja spoljnih i unutrasnjih gabarata. Izradjuje se i od celika al ii drveta za mjerenje predmeta vecih dimenzija.

Redni

broj

h

R

r

h1

R1

V1

V2

V

1.

17,15

3,10

1,11

0,70

6,12

21,95 π

191,02π

169,07 π

2.

17,17

3,13

1,12

0,80

6,11

22,45 π

195,07 π

175,62 π

3.

17,11

3,11

1,10

0,90

6,13

21,85 π

195,07 π

177,44 π

Srednja apsolutna greska 1%

Šubler
Šubler


06.06.2010.

Laborarorijska vjezba br.6

Odredjivanje indeksa prelamanja svjetlosti

 

Pribor: staklena plan-paralelna ploča u raznim oblicima, lampa,bijeli papir

Priprema: Da bi se izvel aova vjezba, lampa se postavi na bijeli list papira, a ispred lampe stakleni predmet. Kada se upali lampa jasno se vide upadi i odbojni zraci. Zatim odredimo upadni i prelomni ugao i indeks prelamanja.

Broj mjerenja

α (°)

β (°)

n

1.

30,00

43,00

0,73

2.

50,00

45,00

1,08

3.

32,00

35,00

0,91

4.

60,00

49,00

1,14

5.

12,00

13,00

0,90

 

Srednja apsolutna greska je 12 %.

06.06.2010.

Laboratorijska vjezba br.5

 

Odredjivanje pocetne brzine djecijeg autica

Pretpostavimo cemo  da se djeciji autic krece jednakousporeno od trenutka pustanja do zaustavljanja. Mjereci vrijeme potrebno fs dr zaustavi i pri tom predjenu duzinu auta mozemo izracunati ubrzanje i pocetnu brzinu autica.

v = v0 – at

s = v0t – (at2/2)

s= at × t – (at/2)

s= at2/2

a = 2s /t2

Izvodjenje vjezbe: U zavisnosti od raspolozive duzine puta  zategnemo autic i pustimo da se krece po glatkoj povrsini, istovremeno pustivsi vrijeme na stoperici. Po zaustavljanju autica zaustavimo stopericu i izmjerimo vrijeme t. Nakon toga izmjerimo put za autic. Na osnovu toga izracunamo t=?, s =?, a=?, v0 =?

Redni broj

t(s)

s(m)

a(m/s2)

v0 (m/s)

1.

3,70

2,20

0,32

1,18

2.

4,00

2,64

0,31

1,27

3.

4,40

2,71

0,27

1,19

4.

3,80

2,51

0,34

1,29

5.

3,00

2,45

0,54

1,62

 

Najlaksa vjezba do sada, brzo smo ovo izmjerili i izracunale.

a, s= 20% ; v, s= 9%

Fizikaaaaa :)
<< 06/2010 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
27282930

MOJI LINKOVI

Isaac Newton
Isaac Newton, (Isak Njutn) engleski fizičar, matematičar i astronom (rođen 4. januara 1643 preminuo 31. marta 1727). Jedan od najvećih prirodnih naučnika u historiji.

James Clerk Maxwell
James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. juni 1831. - Cambridge, 5. novembar 1879.), škotski fizičar

Njegova istraživanja obuhvaćaju mnoge grane fizike. Najvažnija je elektrodinamika u kojoj je matematički formulirao Faradayeva okrića. Napisao je jednačine gibanja elektromagnetnih polja (Maxwellove jednačine). Teorijski je dokazao da je svjetlost elektromagnetska pojava. Pored Ludwiga Boltzmanna i Rudolfa Clausiusa, Maxwell se smatra i osnivačem kinetičke teorije plinova. Formulirao je zakon raspodjele brzine molekula u plinu.

Nicolas Léonard Sadi Carnot
Nicolas Léonard Sadi Carnot (Pariz, 1. juni 1796. - Pariz, 24. august 1832. godine) je bio francuski fizičar.

1824. godine objavio je raspravu u kojoj je iznesen drugi zakon termodinamike, nazvan Carnotov princip. Osnovna misao te rasprave je da se ukupna toplotna energija ne može pretvoriti u rad. Carnot je već 1831. godine dao prilično tačnu vrijednost za mehanički ekvivalent kalorije.

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
91494

Powered by Blogger.ba