Fizikaaaaa :)

"Nikada nemamo dovoljno vremena za one koji nas vole, vec samo za one koje mi volimo"


18.03.2010.

Adijabatski proces

Kod adijabatske promjene gasnog stanja system ne razmjenjuje toplotu sa okolinom. Ovaj process se moze matematicki definisati relacijom dQ  = 0, pa se iz prvog principa termodinamike dobiva veza izmedju izvrsenog rada i promjene unutrasnje energije

            dA = pdV = -dU                 (1)

posto je dU = (m/M)CV dT, relacija (1) prelazi u

            pdV = -(m/M) CV dT          (2)

Ako sada p izrazimo iz opce jednacine gasnog stanja, dobicemo

            (m/M)RT (dV/V) = -(m/M) CV dT          (3)

sto integracijom daje

                        tVR/CV = const.           (4)

Kako je

                        R/CV = (cp – CV)/ CV =  Cp / CV – 1  -> g - 1   (4)

Relacija (4) se moze napisati u obliku

                        TVg - 1 = const.      (5)

Formula (5) pokazuje zavisnost temperature i zapremine gasa pri adijabatskoj promjeni stanja i bice nam potrebna za izracunavanje rada kod adijabatskih procesa.

Fizikaaaaa :)
<< 03/2010 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
28293031

MOJI LINKOVI

Isaac Newton
Isaac Newton, (Isak Njutn) engleski fizičar, matematičar i astronom (rođen 4. januara 1643 preminuo 31. marta 1727). Jedan od najvećih prirodnih naučnika u historiji.

James Clerk Maxwell
James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. juni 1831. - Cambridge, 5. novembar 1879.), škotski fizičar

Njegova istraživanja obuhvaćaju mnoge grane fizike. Najvažnija je elektrodinamika u kojoj je matematički formulirao Faradayeva okrića. Napisao je jednačine gibanja elektromagnetnih polja (Maxwellove jednačine). Teorijski je dokazao da je svjetlost elektromagnetska pojava. Pored Ludwiga Boltzmanna i Rudolfa Clausiusa, Maxwell se smatra i osnivačem kinetičke teorije plinova. Formulirao je zakon raspodjele brzine molekula u plinu.

Nicolas Léonard Sadi Carnot
Nicolas Léonard Sadi Carnot (Pariz, 1. juni 1796. - Pariz, 24. august 1832. godine) je bio francuski fizičar.

1824. godine objavio je raspravu u kojoj je iznesen drugi zakon termodinamike, nazvan Carnotov princip. Osnovna misao te rasprave je da se ukupna toplotna energija ne može pretvoriti u rad. Carnot je već 1831. godine dao prilično tačnu vrijednost za mehanički ekvivalent kalorije.

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
91492

Powered by Blogger.ba